Stresne situacije dio su svakodnevice za većinu ljudi, svih životnih dobi. Ubrzani tempo života stavlja visoke zahtjeve u kratkom vremenskom roku, što uz čestu egzistencijalnu borbu dovodi do osjećaja preplavljivanja stresom.

 

Stres je povezan s manifestacijom niza fizičkih i psihičkih fenomena. Tijelo se priprema za suočavanje s opasnošću dovođenjem kisika u sve dijelove tijela i ubrzavanjem metabolizma. Na to upućuje niz fizičkih manifestacija, no najčešće se događa da se pojedinac ni ne pomakne unatoč pripremljenosti na fizičko suočavanje sa stresom. Tako se sva ta energija otpušta unutar organizma, a ne prema van kako je evolucijski predviđeno. Posljedično se javlja crvenjenje, znojenje, gubitak daha. Osim tjelesnih, javljaju se i misaoni fenomeni stresa, želja za suočavanjem ili bijegom iz prijeteće situacije, a nerijetko se javlja i briga oko manifestacije i primjećivanja fizičkih simptoma stresa od strane drugih ljudi.

 

Možemo zaključiti kako je stresna reakcija zapravo zatvoren krug iz kojeg se teško izvući u datom trenutku. Prirodna reakcija na stres je bijeg iz nepovoljne situacije ili pak suočavanje s njom. U ovoj fazi troše se tjelesni i mentalni resursi, a faza se okončava se kada se dođe do razrješenja situacije.  Pozitivna strana stresnih situacije je to što traje tek nekoliko trenutaka.  No, česta izloženost takvim stresnim situacijama dugoročno može naškoditi tjelesnom i mentalnom zdravlju pojedinca, crpeći sve resurse.

 

Kada se počinu pojavljivati zdravstveni simptomi kojima je poveznica i uzročnik stres, i može se uočiti utjecaj stresa na zdravlje, govorimo o burn in fazi. Tada se javlja spektar nespecifičnih tjelesnih i mentalnih simptoma kojima je zajednički nazivnik stres. No, simptomi su sporadični i još uvijek ne predstavljaju problem za pojedinca. Ova faza obično traje nekoliko tjedana ili mjeseci, što ovisi o kapacitetima pojedinca i karakteristikama stresne situacije. U burn in fazi nije kasno prepoznati da je došlo do preplavljenosti stresom, i preporučuje se govoriti o tome te potražiti pomoć stručne osobe.
Ako burn in faza potraje duže, osoba može prijeći u burn out fazu. Simptomi koji započnu s javljanjem u prethodnoj fazi, u ovoj se pojačaju i postanu realan problem za svakodnevno funkcioniranje. Često se manifestiraju različiti oblici anksioznosti (relativno čest primjer su panični napadi), sniženo raspoloženje, dugotrajan i neprolazan umor, teškoće sa spavanjem, promjene u apetitu i hranjenju, te različiti nespecifični tjelesni simptomi.

 

Prvi lijek za burn out je povlačenje iz situacije koja uzrokuje stres, odmor i vraćanje bioritmu, uz kvalitetnu prehranu. Dijelu osoba to je dovoljno za oporavak. U burn out fazi pomaže okružiti se osobama koje pružaju podršku, baviti se različitim ispunjavajućim aktivnostima, potražiti utjehu u nekom obliku duhovnosti.  Kod dijela osoba koje su u burn out-u, pogotovo ako su duže u njemu, preporučuje se i pravilna suplementacija dodatcima prehrani, kao i medicinska skrb u slučaju zdravstvenih poteškoća.

 

Nemoguće je ne reagirati na stres, ali je radom na sebi moguće razviti veću toleranciju na različite stresne situacije, te naučiti strategije suočavanja sa stresom. U tome mogu pomoći stručnjaci za mentalno zdravlje.