U zadnje vrijeme uočava se sve više trendova koji uključuju prehranu bez glutena, i sve veći interes opće populacije za eliminiranjem glutena iz prehrane. Dio se tome okreće zbog zdravstvenih razloga, a dio u želji za smanjenjem tjelesne težine. Istovremeno, čini se kako postoji nerazumijevanje o tome što je zapravo gluten.

Gluten je bjelančevina koja se nalazi u pšenici, i u nekim drugim žitaricama poput zobi i ječama. Gluten može biti alergen, no ipak je riječ je o probavljivoj tvari osim u tri jasno definirana i mjerljiva slučaja- intolerancije na gluten, alergije na gluten, i celijakije. U ovim slučajevima je potrebno u potpunosti isključiti gluten iz prehrane.

 

U svakodnevnom govoru gluten se izjednačava s pekarskim proizvodima i različitim proizvodima od tijesta. No, gluten je zbog svojih rastezljivih svojstava postao čest dodatak u industrijskoj proizvodnji različitih proizvoda. Stoga gluten mogu sadržavati sirevi i suhomesnati proizvodi, različite zamjene za meso, slatkiši i bomboni, voćni sokovi i pivo. Gluten često nije jedini aditiv u industrijski prerađenim namirnicama, već one sadrže i velik broj drugih aditiva, ali i trans-masne kiseline.

 

 

U želji za uklanjanjem glutena iz prehrane, nerijetko se poseže za zamjenama za glutenske proizvode. Osim što takvi proizvodi nerijetko predstavljaju opterećenje na kućni budžet, važno je istaknuti da je ponovno riječ o industrijskim proizvodima koji ne sadrže gluten, no vjerojatno sadrže druge aditive.

 

Pokazalo se kako bezglutenska prehrana može imati povoljan utjecaj na zdravlje pojedinca, no ne zbog razloga koji se čini očit – eliminacije glutena. Pozitivan efekt uočava se zbog promjene načina prehrane i uvrštavanja nutritivno kvalitetnijih namirnica u dnevni jelovnik. Osvještavanjem rasprostranjenosti glutena, počinje se zamjenjivati brzu hranu i slastice svježim voćem i povrćem. Dakle, tajna povoljnog utjecaja bezglutenske prehrane na zdravlje pojedinca leži u smanjivanju unosa industrijski prerađene hrane.

 

I ponovno se može vratiti na postulate mediteranske prehrane. Preporučuje se konzumacija svježeg voća i povrća, kvalitetnih izvora omega-3 masnih kiselina te začina s antioksidativnim svojstvima. Također, preporučuju se i kvalitetni proizvodi od žitarica jer primjerice kvalitetan kruh može sadržavati vlakna te veći broj vitamina i minerala važnih za svakodnevno funkcioniranje. Uz sve navedeno, važna je i redovita konzumacija tekućine, jer uzimanje pretežno krute hrane djeluje nepovoljno na probavu.

 

Uravnotežena konzumacija mediteranske prehrane i dalje je najbolji izbor za zdravu svakodnevicu, i prevenciju niza nezaraznih kroničnih bolesti u budućnosti.