Imunološki sustav

Imunološki sustav sastavljen je od stanica, tkiva i organa, a glavna mu je uloga detekcija i obrana organizma od stranih tvari. Prepoznaje signale koji upućuju na mogućnost štete, nakon čega se javljaju alergijska ili upalna reakcija kao normalni imunološki nusprodukt. Razlikujemo  nespecifičan (urođeni) imunološki odgovor, prvu liniju obrane usmjerenu protiv svih stranih tvari, te specifičan (stečeni) imunološki odgovor, reakciju na kontakt organizma sa specifičnim antigenom.

Imunološke stanice nastaju u timusu i koštanoj moždini, a limfnim sustavom se prenose po tijelu. Najaktivnije su na periferiji gdje se odvija detekcija i pokretanje imunološkog odgovora. Imunološki sustav se formira tijekom trudnoće prijenosom majčinih imunoloških protutijela, tijekom poroda preuzimanjem majčin mikrobiom, a kasnije i dojenjem.

Neprekidna izloženost stresnim situacijama te konzumacija hrane bogate jednostavnim šećerima i zasićenim masnoćama industrijskog podrijetla pogoduju supresiji imunološkog odgovora.

 

Bolesti imunološkog sustava

  • Imunodeficijencija se odnosi na slabljenje ili potpuni izostanak imunološke reakcije, a može biti urođena ili stečena.
  • Alergije su prekomjerna reakcija imunološkog sustava na antigene iz okoliša (pelud, hranu), pri čemu je intenzitet simptoma u rasponu od blagih do životno ugrožavajućih.
  • Autoimuni poremećaji su reakcija imunološkog sustava protiv vlastitog tkiva. Broj oboljelih od autoimunih bolesti posljednjih godina raste, a primjer su celijakija, dijabetes, Hashimoto, multipla skleroza, psorijaza, reumatoidni artritis, lupus te upalne bolesti crijeva.

Neke životne uvjete teško je predvidjeti i kontrolirati, stoga je dobro preuzeti odgovornost i kontrolu nad onime što možemo mijenjati.

 

Savjeti za bolji rad imunološkog sustava

  • Povišene razine kortizola (tzv. hormona stresa) supresiraju imunološki sustav. Kako bi se prevenirale dugoročne posljedice na imunološki sustav, potrebno je dovoljno odmarati i nalaziti vremena za odnose i aktivnosti koje ispunjavaju.
  • Svakodnevno kretanje potiče bolju cirkulaciju tvari unutar organizma, pa tako i limfe i imunoloških stanica.
  • Preporučuje se hrana bogata vitaminom C i cinkom za stimulaciju zaštitne funkcije kože i sluznice te vitaminima A i D te cinkom  za zaštitni učinak na imunološke stanica, regulaciju autoimunog odgovora.
  • Polifenolne komponente hrane djeluju antioksidativno, antimikrobno i imunomodulatorno, osiguravajući zaštitu od virusa i bakterija. Smanjuju vjerojatnost oštećenja DNK, te potiču proizvodnju leukocita i proliferaciju limfocita što povećava razinu cirkulirajućih imunosnih stanica, protuupalnih citokina i antioksidansa.
  • Novije smjernice sugeriraju važnost probiotika za imunološki sustav i formiranje zdrave crijevne flore i zaštite od patogenih mikroorganizama.
  • Po potrebi se može uvesti i ciljana suplementacija, no za to preporučujemo obraćanje stručnoj osobi.