Kako su poremećaji štitnjače u najvećoj mjeri posljedica burnog stila života, važno je uvesti neke promjene u svojoj svakodnevici.

Dnevni bioritam

U danu nastojte sve teže psihičke i fizičke aktivnosti raditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom popodnevnih sati, ako ste u mogućnosti, smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na aktivnosti i ljude koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.

Fizička aktivnost

trcanje

Bilo bi dobro uvesti neku fizičku aktivnost u svoj tjedni raspored, u skladu sa svojim afinitetima i, naravno, novčanim mogućnostima. Hoće li to biti vježbanje u teretani ili u dnevnom boravku, grupne aerobne ili anaerobne tjelovježbe, rekreativno bavljenje sportom, ili svakodnevna šetnja – nije važno. Tjelovježbom stvaramo energiju za metaboličke procese u organizmu, te tako rasterećujemo štitnjaču.

Prehrana

U prehranu probajte uvesti više voćnih i povrtnih obroka (mrkva, špinat, marelice, šparoge, avokado, banane). Za metaboličke procese, važno je unositi i dovoljnu količinu vode (8-12 čaša dnevno). Također, konzumirajte ribu, svježi sir, cjelovite žitarice, perad, mahunarke i grahorice, te dobre masnoće (maslinovo, laneno ulje). Idealno bi bilo slušati svoj organizam, i njegove želje za određenim skupinama namirnica. Potrebe organizma se razlikuju od pojedinca do pojedinca, a mogu se s vremenom i mijenjati. Nastojte smanjite unos namirnica koje u većoj koncentraciji mogu ometati apsorpciju joda (kupus, kelj, slatki krumpir, brokula, gorušica, lima grah, lanene sjemenke, soja, gluten), pića bogata kofeinom (kava, Coca-Cola, neki čajevi) i alkohola. Također, ako pušite, probajte smanjiti broj cigareta u danu.

Stres! Stres! Stres!

stress-word-blurr

Svakodnevno smo pod utjecajem prirodnog stresa, koji pokreće naš organizam iznutra. Kao što je bio slučaj kod prahistorijskog čovjeka, tako se i kod nas danas prirodni stres aktivira u ranim jutarnjim satima, dok smo još u snu. Povećava se lučenje hormona nadbubrežne žlijezde kortizola (hormona stresa). Njegov zadatak je dizanje arterijskog tlaka i pojačana opskrba stanica glukozom (iz jetre i masnog tkiva) te kisikom. Usporedno, u krvi se povećava i koncentracija hormona štitnjače, koji ubrzavaju metabolizam, odnosno sagorijevanje glukoze uz pomoć kisika – što rezultira energijom za buđenje i funkcioniranje tog dana.
No, u današnje vrijeme je stil života u tolikoj mjeri ubrzan, da je tijekom cijelog dana pritisak na štitnoj i nadbubrežnoj žlijezdi, kako bi stvorile dovoljno energije za sve zadatke pred nama. Dugotrajna izloženost ovakvom tempu može dovesti do tzv. stresnog izgaranja. Ono ne samo da ima posljedice na rad štitnjače, nego i na druge organske sustave u tijelu, pogotovo na one koji nam predstavljaju slabe točke, bilo zbog ranijih oboljenja, bilo zbog genetskih predispozicija. Sigurno ste primijetili kako neke ljude češće boli trbuh, a neke glava.