Zaposlenici s punim radnim vremenom najveći dio budnog vremena provode na poslu. Koliko posao može biti mjesto na kojem se zaposlenik osjeća korisno i produktivno, ugodno i sigurno, toliko može biti mjesto koje zaposleniku izaziva neugodu i patnju i na radnom mjestu i van njega. Tada vjerojatno govorimo o mobbingu, najjednostavnije rečeno  nepristojnom i neprimjerenom ponašanju jedne ili više osoba prema drugoj, u radnoj okolini. S ciljem smanjenja ugleda i dostojanstva osobe, poduzima se niz ponašanja kojima se žrtva sustavno omalovažava, s predumišljajem kako bi konačno napustila radno mjesto i radni kolektiv. Takvo ponašanje karakterističnije je za životinje gdje je uobičajeno da se više članova kolektiva udruži protiv jednog i napadaju ga do napuštanja zajednice ili smrti. Nažalost, statistike pokazuju kako je opisan set ponašanja čest i u našem društvu.

Evo najčešćih oblika ponašanja koja se ubrajaju u mobbing.
  • U hrvatskom društvu najčešće je riječ o takozvanom vertikalnom mobbingu od strane nadređenog prema podređenom, ali nije rijetkost ni horizontalni mobbing, među kolegama istog ranga.
  • Mobbing češće rade muškarci, a žrtve su većinom žene, nešto češće one srednje stručne spreme.
  • Žrtvi se otežava izvršavanje radnih zadataka ometanjem, prekidanjem, kritiziranjem, upućivanje pismenih i usmenih opomena i prijetnji, psovanjem ili pokazivanjem omalovažavajućih gesti.
  • Žrtvu se ignorira i udaljuje od kolektiva, na način da se s osobom ne razgovara, tretira je se kao zrak, uskraćuju joj se važne informacije, ili se fizički premješta i udaljuje od kolega.
  • Žrtvi se nastoji umanjiti ugled ogovaranjem, ismijavanjem ili imitiranjem osobe, pri čemu se često koristi prost i neprikladan način govora.
  • Žrtvi se izravno i neizravno narušava samopouzdanje, usmjeravanjem na radne zadatke koji osobi narušavaju samopouzdanje, ili neprikladnim ophođenjem.
  • Žrtvi se izravno i neizravno narušava kvaliteta života oduzimanjem realnih radnih zadataka i dodjeljivanjem besmislenih, ili pak stalno preplavljivanje novim zadacima.
  • Žrtvi se ugrožava zdravlje teškim fizičkim poslovima, ili pak prijeti fizičkim ili seksualnim nasiljem.
Ovakav set ponašanja, pogotovo ako je svakodnevno i dolazi od strane nadređene osobe, dugoročno ostavlja posljedice na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca.
  • Česti su poremećaji na fiziološkoj razini, vezano uz apetit i hranjenje te spavanje.
  • Opada osjećaj vrijednosti same osobe (samopoštovanje) te se gubi osjećaj kompetentnosti u radnom okruženju (samopouzdanje).
  • Narušava se raspoloženje te može doći do depresivne faze i razvoja anksioznosti.
  • Imunološki sustav slabi te osoba češće i lakše razvija infekciju ili dolazi do razvoja autoimunih bolesti.
  • Lako dolazi do poremećaja endokrinološkog sustava, pa se razvijaju problemi sa štitnjačom, remeti menstrualni ciklus ili ubrzava menopauza.
  • Dolazi do razvoja burn out sindroma.
  • Na fizičkim poslovima, povećava se vjerojatnost ozljede zbog svega gore navedenog.
Svaki zaposlenik ima određene obaveze na radnom mjestu, ali i prava, prvenstveno pravo na pristojan i korektan poslovni odnos. Svima bi trebalo biti jasno kako su ugodna radna atmosfera i zdrav zaposlenik puno produktivniji za kompaniju nego atmosfera mobbinga.