Napad panike je iznenadni preplavljujući osjećaj nelagode i straha, praćen tjelesnim simptomima poput drhtanja, osjećaja gušenja, znojenja, lupanja srca, boli u prsima, nedostatka zraka. Ti simptomi su izrazito neugodni, no važno je napomenuti kako u trenucima trajanja napada nisu ugrožavajući za zdravlje. Vrhunac napada je unutar 10 minuta od njegovog početka, a sam napad rijetko traje duže od 30 minuta. Može se pojaviti neočekivano, ili vezano uz neku specifičnu situaciju ili podražaj.
Za početak je važno ustanoviti da nije riječ o nekom fiziološkom poremećaju koji može oponašati simptome napada panike. Tu ubrajamo različite kardiovaskularne i respiratorne poremećaje, neurološka stanja poput epilepsije, poremećaje ravnoteže, anemiju, te endokrinološka stanja poput problema sa štitnjačom ili regulacijom šećera u krvi. Tek kada se isključi postojanje drugog zdravstvenog problema u podlozi, možemo govoriti o napadu panike.
Neke procjene ukazuju da bi tijekom života petina opće populacije mogla doživjeti napad panike (nevezan uz neki drugi anksiozni poremećaj). Prvo iskustvo napada panike uglavnom se javlja tijekom adolescencije i mlađe odrasle dobi, nešto češće ženama nego muškarcima.

Kada se jednom doživi napad panike, nakon njega obično ostaje stalno prisutan strah da bi se napad mogao ponoviti, a u svrhu prevencije budućeg napada, pojedinac često pokušava mijenjati obrasce ponašanja ili izbjegava određene situacije i podražaje za koje smatra da bi mogli izazvati ponovni napad panike.
Kod dijela osoba koje su iskusile napad panike, on se dogodi jednokratno ili višekratno te se spontano prestanu događati. U takvim situacijama uglavnom je riječ o smanjenu generalne anksioznosti, pa tako i povezanih pojava poput napada panike. Dio osoba doživljava napade panike tijekom nekoliko godina, i njima se preporučuje tretman kognitivno-bihevioralnom terapijom, koji je vrlo učinkovit za ovu vrstu problema.

Postoji nekoliko savjeta za osobe koje su doživjele napad panike.

  1. Informiraj se što je napad panike. Znanje i informiranost uvijek su ključ razumijevanja. Ako naučiš što možeš očekivati (ali možda niti više nikad dočekati), strah će biti manji.
  2. Izbjegavaj prevelik unos stimulansa. Ako imaš niži prag osjetljivosti, izbjegavaj unos velikih količina kofeina ili energetskih pića.
  3. Upoznaj tijelo kroz vježbe opuštanja. Redovito vježbanje pravilnog disanja omogućit će da u trenutku napada panike smanjiš simptom hiperventilacije. Vježbe opuštanja će smanjiti ukupnu količinu anksioznosti i možda prevenirati pojavu napada panike.