Potrebe za vitaminom D ne mogu se u potpunosti zadovoljiti konzumacijom ljudskog mlijeka. Količina vitamina D u ljudskom mlijeku je povezana s količinom vitamina D u majčinom organizmu. Majke koje uzimaju visoke doze vitamina D u obliku dodataka prehrani mogu stoga imati i visoke količine vitamina D u svom mlijeku. Preporučuje se uzimanje dodatnog vitamina D tijekom dojenja sa 400 IU vitamina D na dan.

 

Pojedinci koji su često unutar svog doma, žene koje nose duge haljine i pokrivala za glavu zbog vjerskih razloga i pojedinci sa zanimanjima koja su vezana za unutarnji prostor češće će imati nedostatak vitamina D. Sintetiziranje dovoljnih količina vitamina D iz sunčeve svjetlosti nije lak zadatak. Intenzitet UVB svjetlosti drastično varira s obzirom na geografski položaj (latitudu), godišnje doba, količinu oblaka i ovisi o dobu dana. Istraživanja su pokazala da je pojavnost mnogih bolesti (multipla skleroza, Crohnova bolest, dijabetes tipa 1) češća u sjevernijim krajevima, odnosno područjima s manje dnevne sunčeve svjetlosti.

 

Kao vitamin topljiv u mastima, vitamin D treba masti za apsorpciju u organizam. Pojedinci koji imaju smanjenu sposobnost apsorbiranja masti, vjerojatnije će imati nedostatak vitamina D te bi ga trebali dodatno uzimati. Malapsorpcija masti može biti uzrokovana raznim bolestima, poput bolesti jetre, cistične fibroze, celijakije, nedostatka enzima gušterače i  Crohnove bolesti. Simptomi malapsorpcije masti su dijareja i masna stolica (steatoreja).

 

Pigmentacija kože također utječe na sintezu vitamina D. Veće količine melanina u koži smanjuju sposobnost kože da sintetizira vitamin D iz sunčeve svjetlosti. Ono što je zanimljivo jest to da niže razine vitamina D u ljudi s jačom pigmentacijom kože ne uzrokuju toliko često simptome njegovog nedostataka. Drugim riječima, pojavnost lomljivih kostiju i osteoporoze je manja kod ljudi s tamnijom bojom kože nego u onih sa svijetlijom bojom kože. Novija istraživanja ne povezuju pigmentciju kože i nedostatak vitamina D.

 

Pretilost sama ne utječe na sposobnost tijela da sintetizira vitamin D, ali velika količina potkožnog tkiva zadržava više vitamina D, mijenjajući njegovo otpuštanje u krvotok. Stoga, osobe s indeksom tjelesne mase jednakim ili većim od 30 imaju manje količine vitamina D u tijelu, te ga trebaju dodatno unositi u organizam. Pretile osobe koje su bili na operaciji i imaju želučanu premosnicu mogu razviti s vremenom nedostatak vitamina D, budući da se dio gornjeg tankog crijeva (gdje se vitamin D apsorbira) premošćuje. Terapeutske doze vitamina D se daju i pacijentima kojima je odstranjena paratiroidna žlijezda (zbog hiperparatiroidizma) ili oboljelima od hipoparatiroidizma.

 

 

Proizvodnja vitamina D u koži se smanjuje s vremenom. Također, starenjem se smanjuje učinkovitost pretvorbe vitamina D u aktivan oblik, u organima kao što su jetra i bubrezi. Mnogi ljudi u starosti provode manje vremena na suncu, osobito tijekom zimskih mjeseci, te im se prehrana sastoji od manjeg unosa namirnica koje su bogate vitaminom D kao što je mlijeko, koje je često industrijski obogaćeno vitaminom D.