Kao i sve ostalo u prirodi, i ljudski organizam reagira na složene promjene koje se događaju izmjenom godišnjih doba. Tijekom jeseni i zime sve u prirodi staje, pa tako i naš organizam uglavnom radi na nižim energetskim razinama. Dolaskom proljeća javljaju se velike atmosferske promjene, zbog čega veliki broj osoba doživljava proljeće kao ‘teško’ godišnje doba, a pogotovo kronični bolesnici. Iako je ljeto mnogima najdraže godišnje doba, i ono nosi neke probleme za kronične bolesnike.

Promjene godišnjeg doba očituje se i u koncentracijama hormona štitnjače. Koncentracije slobodnog tiroksina (fT4) su najviše u ljeto i jesen, a najniže u proljeće. Koncentracije hormona tireotropina (TSH) više su tijekom zime i proljeća, a niže tijekom ljeta i jeseni. Ovi su nalazi logični – zbog velikog utroška energije na održavanje optimalne tjelesne temperature organizma u hladnijem dijelu godine veći je pritisak hipofize na štitnjaču preko hormona tireotropina. Te razlike su posebno istaknute u ekstremnim uvjetima – kod jako niskih i kod jako visokih temperatura.

Hormoni štitnjače djeluju na stanični i bazalni metabolizam, te na proširenje krvnih žila, regulirajući koliko će topline tijelo otpuštati. Ako štitnjača radi uredno, pri sagorijevanju kalorija otprilike 65% postaje energija koja se iskorištava za potrebe organizma. U slučaju da štitnjača radi uredno, ali organizmu nedostaju ključni nutrijenti pri sagorijevanju kalorija, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma te će tek 50% unešenih kalorija biti adekvatno iskorišteno. Ako štitnjača radi slabije i nedostaju joj važni nutrijenti, doći će i do značajnijeg smanjenja energetske potrošnje.
Ova pojava je posebno izražena u ljetnim mjesecima, te kod osoba s viškom kilograma. Tada kalorije, umjesto da izgaraju i postaju energija većim  dijelom ostaju pohranjene u obliku masnih zaliha. Taj proces dodatno doprinosi stvaranju neugodnog osjećaja vrućine, pretjeranog znojenja, te izraženog umora i slabosti. Stoga je dijelu pacijenata s disfunkcijom štitnjače jako teško uključiti se u bilo kakvu tjelesnu aktivnost tijekom toplijeg razdoblja godine.
Možemo zaključiti kako se štitnjača ljeti mora dobrano namučiti da održi korak s okolinskim uvjetima. Pacijenti s disfunkcijom štitnjače uglavnom teško podnose visoke temperature, i tih dana su još umorniji i lošije raspoloženi, a moguće su i promjene u apetitu.
Stoga se preporučuje kontrola hormona štitnjače u svim godišnjim dobima, kako bi se utvrdio cjelogodišnji hormonalni profil, te donijela odluka o uvođenju, odnosno regulaciji nadomjesne terapije. Također se preporučuje uvrštavanje u prehranu više namirnica koje sadrže vitamine B skupine, antioksidanse poput selena, cink i magnezij. Ovi nutrijenti doprinose boljem sagorijevanju kalorija te mogu ubrzati metabolizam. Zašto ne biste i sami malo olakšali svojoj štitnjači?