Vitamin D je naziv za skupinu sekosteroida, prohormona topljivih u mastima koji kontroliraju razinu kalcija i fosfora u organizmu. Vitamin D se još naziva i antirahitični vitamin te vitamin sunca.

Dva fiziološki bitna oblika su: vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D3 se proizvodi u koži kralješnjaka nakon izlaganja ultraljubičastoj svjetlosti (UVB) sunca ili umjetnih izvora, a vitamin D koji odbijemo iz hrane, sunca ili dodataka prehrani je biološki inertan te se mora dva puta hidrolizirati da bi se aktivirao. Aktivan oblik vitamina D se zove kalcitriol (1,25-dihidroksikolekalciferol). Pri optimalnim uvjetima naša koža sintetizira 10,000-20,000 IU vitamina D (kolekalciferola) u 30 minuta.

Neki ne nazivaju vitamin D vitaminom, već prohormonom. Poput hormona, vitamin D se proizvodi u jednom dijelu organizma, prenosi putem krvi, te djeluje ciljano na drugi dio organizma. Osim toga i molekularna struktura vitamina D slična je hormonima poput estrogena i kortizona (sterolni spojevi). Hormonalne funckije vitamina D uključuju regulaciju zdravlja kostiju i mišića, regulaciju imunološkog odgovora, regulaciju razine inzulina i šećera u krvi te regulaciju kalcijevog i fosforovog metabolizma. Vitamin D se ipak može smatrati vitaminom, jer njegov nedostatak u prehrani izaziva poremećaje.

Funkcije vitmina D su:

  • Metabolizam kalcija
  • Imunološki odgovor
  • Metabolizam inzulina
  • Stanična diferencijacija
  • Regulacija krvnog tlaka

Vitamin D u hrani se pojavljuje u obliku vitamina D3 i njegovog metabolita 25(OH)D3 dok neke gljive sadrže vitamin D2. Prirodni izvori vitamina D su riblje ulje, srdela, losos, tuna, maslac, jetra, žutanjak, žitarice, sirevi, gljive, mlijeko i mliječni proizvodi i sl. Plava riba, posebice srdele i skuše, sadrže veće količine vitamina D, dok ga rakovi, školjke i bijela riba sadrže u tragovima. Od hladnovodnih riba vitaminom D bogate su haringe, losos i bakalar te ulje bakalara.

Ultraljubičasto (UV) B zračenje, valne dužine od 290 do 320 nm ulazi u nepokrivenu kožu i pretvara 7-dehidrokolesterol u previtamin D3, koji se dalje pretvara u vitamin D3. Godišnje doba, doba dana, dužina dana, oblačnost, smog, količina melanina u koži i kreme za sunčanje su čimbenici koji utječu na sintezu vitamina D.

Nedostatak vitamina D se još naziva i hipovitaminoza D.

Simptomi hipovitaminoze D su depresija, kroničan umor, gubitak tjelesne težine, dijabetes, bolesti srca i osteoporoza.

Nedostatak se klinički iskazuje hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kostiju, bolovima u kostima, spontanim lomovima i slabošću mišića.