Kako volimo podsjećati naše pacijente, ljudi su dio prirode i reagiraju na sve promjene u prirodi. To se odnosi i na izmjene dana i noći te godišnjih doba, ali i na vremenske prilike i neprilike. U ljetnim mjesecima najizraženija vremenska (ne)prilika su vrućine. Posljednjih godina svjedoci smo sve ekstremnijih vremenskih prilika, a postavlja se i pitanje što nas još očekuje u bližoj i daljnjoj budućnosti s obzirom na klimatske promjene. 


Vrućine i tjelesno zdravlje

Kod ekstremnih temperatura, tijelo se nastoji ohladiti znojenjem. Za to je zadužen centar za regulaciju tjelesne temperature smješten u hipotalamusu, istoj regiji koja je ishodište hormonalne regulacije. Kod djece sustav za regulaciju tjelesne temperature može biti i dalje u razvoju pa treba obratiti posebnu pažnju na njih za vrijeme visokih temperatura.

Neka zdravstvena stanja i lijekovi mogu otežavati normalnu regulaciju tjelesne temperature organizma. Tu ubrajamo osobe s endokrinološkim problemima (osjetljivost na hladnoću, navala vrućine), a isto vrijedi i za osobe s bolestima štitnjače, koja je dodatno glavna energetska žlijezda u organizmu. Dodatno, ekstremne temperature mogu ometati noćni san, zbog čega mogu patiti neke tjelesne funkcije, ali i koncentracija te radna sposobnost.


Vrućine i mentalno zdravlje

Gore spomenute tjelesne promjene koje nastaju zbog visokih temperatura utječu i na mentalno zdravlje. Osim što primjećujemo kako su neki od nas nervozniji tijekom izrazitih vrućina, čini se kako takvo vrijeme može ostaviti ozbiljniji trag na mentalnom zdravlju pojedinca. Neke statistike upućuju kako se u periodima ekstremne vrućine bilježi veći broj hospitalizacija zbog teškoća mentalnog zdravlja, ali i veći broj suicida. 

Tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta smanjuje se učestalost socijalnih interakcija što može pogoršati raspoloženje. Kontakt, tjelesni i duhovni, s drugim ljudima je prirodan i neophodan. Njegov nedostatak, ali i nedostatak podrške, može dugoročno smanjiti kvalitetu života.


Kako reagirati

  • Potrebno je unositi dovoljno tekućine, najbolje običnu i mineralnu vodu, nezaslađene čajeve i cijeđene voćne sokove, bistre juhe. Pripazite na temperaturu pića, jer na jako hladna pića tijelo reagira sužavanjem krvnih žila, što sprečava daljnje hlađenje organizma.
  • Nosite laganu i prozračnu odjeću prikladnu visokim temperaturama, a glavu i oči zaštite od sunca. Na nepokrivene dijelove tijela nanesite adekvatnu UV zaštitu. Dnevno je dovoljno 20-ak minuta za sintezu vitamina D.
  • Izlaženje tijekom najtoplijeg dijela dana se ne preporučuje, pogotovo za djecu i osobe starije životne dobi, kao i osobe s kroničnim zdravstvenim stanjem. Sve aktivnosti van kuće nastojite obaviti u ranim jutarnjim satima, prije nego temperature počnu značajnije rasti. 
  • Konzultirajte se s liječnikom vezano uz zdravstveno stanje kako biste dobili sve potrebne savjete, a po potrebi će se i regulirati uzimanje terapije.