U svakodnevnom razgovoru se različiti oblici lošeg raspoloženja nazivaju depresijom, no depresija je ozbiljna bolest koja je i danas u društvu obilježena stigmom, iako je jedna od najučestalijih bolesti 21. stoljeća.
Depresija
Depresiju obilježavaju simptomi poput promjena navika spavanja i hranjenja, gubitak interesa i energije za svakodnevne aktivnosti, smanjenu koncentraciju. Kombinacija ovih pojava može uzrokovati nisko samopoštovanje i osjećaj bezvrijednosti, što nerijetko donosi i suicidalne misli. Da je doista riječ o depresiji mora ustanoviti stručnjak (specijalist psihijatrije), a jedan od glavnih kriterija je da simptomi traju u kontinuitetu nekoliko mjeseci. Osim ove “klasične” depresije, razlikujemo još veliki broj oblika depresije, između ostalog i atipičnu depresiju.
Atipična depresija
Najznačajnija razlika između atipične i “klasične” depresije je u tome što pojedinac s atipičnom depresijom može pozitivno reagirati na određene njemu ugodne podražaje i tako barem nakratko izaći iz depresivnog raspoloženja. Stoga ova vrsta depresije može ostati neprepoznata i dvije do tri godine. Također, o njoj se često govori kao o visoko-funkcionalnoj depresiji jer su osobe uglavnom funkcionalne u svojoj obiteljskoj i/ili radnoj okolini, no snažno izraženi simptomi svejedno značajno umanjuju kvalitetu života i dugoročno narušavaju cjelokupno zdravstveno stanje. Simptomatologija je obilježena povećanjem apetita što često prati povećanje tjelesne težine; pojačanom želja za snom; osjećajem težine i bolova u udovima i zglobovima ili izraženost neke druge vrste boli te pojačanom interpersonalnoj osjetljivosti, što može narušiti bliske ili poslovne odnose.
Atipična depresija, iako je često neprepoznata i nekoliko godina, jedna je od najčešćih vrsta depresije u populaciji. U odnosu na “klasičnu” depresiju, javlja se ranije u životu i traje duže, a češće se javlja kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom depresije. Može se javiti samostalno ili u kombinaciji s nekim drugim poremećajem mentalnog zdravlja, poput bipolarne depresije i poremećaja iz anksioznog spektra. Važno je naglasiti da je rizik od (pokušaja) suicida vrlo visok kod ovog tipa depresije.
Zaključno
Možemo zaključiti da je atipična depresija stvaran poremećaj, iako okolina često simptome interpretira kao loš trenutak, lošu životnu fazu, ili osobinu ličnosti. Ako prepoznate ove simptome kod sebe ili bliske osobe, preporučuje se potražiti stručnu pomoć. Liječenje je uglavnom uspješno i podrazumijeva kombinaciju psihoterapijskih i medikamentoznih metoda.
