Upalni procesi

Upalni procesi aktivan su odgovor imunološkog sustava na neku vrstu povrede. Mjesto povrede može oteknuti, pocrveniti, boljeti, što potiče širenje krvnih žila i brži protok krvi te usmjeravanje bijelih krvnih stanica, hormona i nutrijenata prema mjestu povrede kako bi pomogli zacjeljivanje. Upalne procese možemo percipirati kao alarm bez kojeg bi bilo koja povreda bi mogla biti kobna. Pod utjecajem različitih unutarnjih i vanjskih faktora, vremenom se u organizmu počnu događati očekivane promjene na staničnoj i organskoj razini.

Kronični upalni procesi

Promjene u organizmu događaju se prirodno zbog starenja organizma,  ali i zbog izloženosti stresu, nekvalitetne prehrane, premalo kretanja, pretilosti, ovisnosti o cigaretama ili alkoholu, te niza drugih genetskih i okolišnih faktora. Pojava takvih promjena potiče imunološki sustav da podigne alarm, odnosno pokrene upalni proces i autoimuni odgovor organizma.

Ovdje nije riječ o akutnom upalnom procesu kojeg smo opisali ranije, kada se u kratkom periodu sanira uočeno mjesto povrede. Razvija se kronični upalni proces, što se još naziva kronična upala niskog stupnja. Jednako kao i kod akutne upale, i kod kronične upale pokrene se cijeli proces opisan ranije, ali kako se ne nalazi jasan uzročnik upale- imunološki odgovor se usmjeri protiv vlastitog tkiva. Nerijetko se dogodi da se ne radi samo o jednom ciljnom mjestu, već o više njih istovremeno. Tako se pojedincu na primjer može javiti Hashimoto, sindrom iritabilnog kolona, a u proljeće alergija na pelud, Ukratko, razvijaju se različite autoimune bolesti.

Aktiviranjem kroničnog upalnog procesa pokreće se teško raskidiv krug. Upalni proces doprinosi razvoju staničnih promjena, nepravilnostima u radu imunološkog sustava, što rezultira autoimunom bolešću nerijetko kronične naravi. Takvo zdravstveno stanje pak otežava svakodnevno funkcioniranje i u konačnici dovodi do dodatnih oštećenja u organizmu.

Tretman

Kronični upalni proces može se tretirati simptomatski i prilagodbom životnog stila. Mediteranska prehrana pokazala se najučinkovitijom za širok raspon autoimunih stanja. Ona uključuje konzumaciju ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, voće, povrće i orašaste plodove, raspoređene u više manjih obroka u danu uz obilje tekućine. Po potrebi se može uvesti i suplementacija omega-3 masnim kiselinama, a u zimskim mjesecima preporučuje se i suplementacija vitaminom D. Za optimalnu preporuku, posavjetujte se sa stručnom osobom.