Desetog dana listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Obilježavanjem ovog dana nastoji se podići svijest o pojavnosti mentalnih bolesti i važnosti promicanja mentalnog zdravlja.
Različite studije ukazuju na različitu vjerojatnost razvoja mentalnih bolesti tijekom životnog vijeka, ali generalno se uzima procjena kako bi se tijekom života svaka četvrta osoba mogla suočiti s nekom mentalnom bolešću. Usporedimo li to sa svakom dvadeset i petom osobom koja će tijekom životnog vijeka oboljeti od endokrinoloških bolesti ili svakom desetom osobom koja će oboljeti od karcinoma, možemo zaključiti kako su mentalne bolesti sve samo ne rijetkost u suvremenom svijetu.
Unatoč njihovoj učestalosti, i dalje postoji velik broj mitova vezanih uz duševne bolesti.
- One nisu puke emocije, nego kompleksan poremećaj kemije mozga. Iako nas netko može „zaraziti“ ugodnim ili neugodnim emocijama, ne može nas zaraziti mentalnom bolešću. Dapače, socijalna podrška je važan čimbenik u poboljšanju stanja osobe s mentalnom bolešću, i dijagnoza nikako nije argument za izolaciju i stigmatizaciju oboljele osobe.
- Dijagnoza mentalne bolesti nije indikacija za agresivno ponašanje. Određenim medijskim prijenosima velikih tragedija, kojima se u prvi plan stavlja povijest mentalne bolesti, podržava se negativna predrasuda o osobama s poviješću mentalnih oboljenja. I u općoj populaciji ili na primjer populaciji osoba s kardiovaskularnim bolestima, također postoji jedan dio osoba koje su agresivnije u odnosu na ostatak. To nije razlog za generalizaciju. Nedavna studija je pokazala kako su osobe s mentlanom bolešću puno češće žrtve tuđeg agresivnog ponašanja, nego počinitelji.
- Mentalna bolest u prvom redu jest posljedica neravnoteže kemije mozga, ali ne ostaje isključivo „u glavi“. Osobe koje pate od poremećaja iz depresivnog spektra često osjećaju promjene u apetitu i probavi te imaju češće bolove u tijelu, a osobe koje pate od poremećaja iz anksioznog spektra često osjećaju teškoće u kardiovaskularnom i probavnom sustavu, te im je narušen imunitet. Sve to ozbiljno narušava kvalitetu života oboljele osobe.
- Oporavak od mentalne bolesti je itekako moguć, uz pravovremeno i pravilno liječenje. Kada se govori o liječenju nije riječ samo o liječenju lijekovima, nego i promjeni stila života. Pritom je podrška i motivacija bližnjih osoba ključna. Svi upadamo u rutine i obrasce koje nam je teško mijenjati, ali postaje još teže ako su mentalno i tjelesno zdravlje ozbiljno narušeno.
Što ti možeš napraviti?
Informiraj sebe i svoju okolinu o mentalnom zdravlju. Ne bismo se trebali sramiti teškoća mentalnog zdravlja, baš kao što se ne bismo trebali sramiti karijesa na zubu ili srčane mane.
Podizanjem svijesti o učestalosti mentalnih bolesti i pokazivanjem razumijevanja našim riječima i djelima, možda ćemo motivirati nekoga iz naše blizine na pravovremeno traženje pomoći. Mentalno zdravlje bitan je preduvjet cjelokupnog zdravlja i kvalitete života pojedinca.
