Metabolizam se odnosi na mrežu biokemijskih reakcija koje upravljaju ciklusom unosa, razgradnje, obnove, izgradnje i izlučivanja suvišnih i otpadnih tvari. Određene prehrambene i životne navike usporavaju metabolizam, vode gomilanju kilograma te razvoju zdravstvenih tegoba i kroničnih bolesti.
Prekomjerna tjelesna težina
Posljednjih godina u Hrvatskoj raste broj djece i odraslih kod kojih je utvrđena prekomjerna tjelesna težina. Zauzimamo peto mjesto po broju pretilih u Europi, a u prvom redu možemo kriviti nezdravi stil života koji uključuje veliki udio procesuirane hrane i sjedilački način života.
Postojanje masnog tkiva u tijelu neophodno je za naše zdravlje. Ta smočnica vitamina topivih u mastima osigurava djeci normalan rast i razvoj, odraslima osigurava reproduktivno zdravlje, ali i zalihu energije za zagrijavanje organizma, izdržavanje fizičkih napora i očuvanje unutarnjih organa u slučaju ozljeda.
Metabolički sindrom
No, ako se započne s prekomjernim gomilanjem adipoznih stanica u trbušnom dijelu, govorimo o visceralnoj (tzv. bolesnoj) masnoći, koja fizički pritišće unutarnje organe i narušava zdravstveno stanje. Ako tome dodamo još i hipertenziju, dislipidemiju i dijabetes, dobivamo takozvani sindrom X, danas poznatiji kao metabolički sindrom. On obuhvaća niz povezanih zdravstvenih stanja:
- Nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralno distribuirana pretilost);
- Poremećaj metabolizma glukoze (inzulinska rezistencija);
- Poremećaj metabolizma masnoća (povišen kolesterol i trigliceridi);
- Povišen krvni tlak;
- Proinflamatorno stanje u organizmu.
Posljedica metaboličkog sindroma je razvoj ateroskleroze i poremećaja cirkulacije s visokim rizikom od srčanog infarkta i moždanog udara.
Dijagnostika
Glavni kriterij za dijagnosticiranje metaboličkog sindroma je opseg struka. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) opseg struka muškaraca ne smije dosegnuti 102cm, a kod žena 88cm. Od metaboličkog sindroma rjeđe obolijevaju žene, budući da je njihova dominantna građa tijela kruškolika (ginoidni tip) te višak masnog tkiva uglavnom sakupljaju u predjelu bedara i bokova. Za razliku od žena, muškarci češće zadržavaju višak masnog tkiva u predjelu prsa, struka i trbuha, a taj oblik tijela nas podsjeća na jabuku (androidni tip).
Prevencija
U Hrvatskoj gotovo trećina stanovništva zrele životne dobi boluje od metaboličkog sindroma, no simptomi ne zaobilaze ni mnogo mlađu populaciju; predškolsku i školsku djecu te adolescente. Etiologija metaboličkog sindroma nije potpuno razjašnjena, ali obuhvaća interakciju genetskih, metaboličkih i vanjskih faktora, s velikim naglaskom na nezdrav životni stil, koji nam je postao svakodnevica: neuravnotežena prehrana, izostanak kretanja, nedovoljno sna i stalna izloženost stresu.
Prevencija metaboličkog sindroma odnosi se na pravovremeno učenje zdravog životnog stila, u prvom redu uključivanje u tjelesnu aktivnost, promjenu prehrambenih navika, učenje nošenja s neizbježnim stresnim situacijama, te educiranje o uzrocima i posljedicama koje donosi metabolički sindrom.
Tretman metaboličkog sindroma
Nutritivna i farmakološka terapija u liječenju metaboličkog sindroma usredotočena je u prvom redu na smanjenje prekomjerne tjelesne mase i održavanje optimalne težine kroz redovitu tjelesnu aktivnosti i adekvatnu prehranu. Na ovaj način smanjuju se svi ostali faktori rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Ovaj pristup podrazumijeva reducirani režim prehrane koji može biti kreiran na tri moguća načina; uravnoteženom prehranom, smanjenim unosom ugljikohidrata ili smanjenim unosom masnoća.
