Osobe s bolesnom štitnjačom imaju veći rizik razvoja reumatoidnog artritisa, autoimune bolesti koja simetrično zahvaća zglobove. Jednako tako bolesnici s reumatoidnim artritisom imaju povećan rizik za pojavu bolesti štitnjače (hipotireoza i Hashimotov tireoiditis).
Bolest štitnjače se susreće u oko 10-12 % odrasle opće populacije. Oko 14 % bolesnika s Hashimotovim tiroiditisom ima i neku drugu autoimunu bolest. U oko 15-25 % bolesnika s reumatoidnim artritisom, tijekom života razvije se bolest štitnjače. Povezanost fibromialgije i autoimune bolesti štitnjače uočena je u 30-40 % slučajeva te se često njihovi simptomi preklapaju.
Uz hipotireozu vezan je sindrom karpalnog kanala, bolno rame, bolni vrat, opća ukočenost. Artritis u hipotireozi najčešće zahvaća koljeno, zglobove šaka i stopala bez pojave upalnog sinovitisa.
Primijećeno je da uz povišenu razinu TSH raste pojavnost reumatoidnog artritisa. Nadomjesnom hormonskom terapijom za štitnjaču simptomi se povlače.
Važno je rano dijagnosticirati poremećaj štitnjače u bolesnika s reumatoidnim artritisom, kako bi se liječenjem štitnjače utjecalo na smanjenje simptoma artritisa.
Liječenje se provodi svakodnevnim uzimanjem hormona štitnjače, a reumatske tegobe liječe se antireumaticima i fizikalnom terapijom. U liječenju su također korisni: vitamin B12, cink, selen i jod.
Želite li se naručiti na pregled ili kontrolu kod stručnog tima koji stoji iza ovog portala, javite se u Polikliniku Leptir na +385 1 3014 923 ili mailom: info@poliklinika-leptir.hr.
