Organizam stvara antitijela kada se imunološki sustav pokušava boriti protiv nečega. Vanjski uzročnik mogu biti različiti virusi i bakterije i tada je stvaranje antitijela normalan dio procesa ozdravljivanja. No, imunološki sustav se može okrenuti i protiv vlastitog tkiva – i tada govorimo o autoimunoj bolesti.
Antitijela
Kako bi se utvrdila autoimuna bolest štitnjače, uglavnom se testira prisutnost dvije skupine antitijela. Riječ je o antitijelima usmjerenima protiv tireoglobulina (Anti Tg), odnosno protiv tireoidne peroksidaze (Anti TPO). Analiza antitijela nije dio standardne ili početne obrade kada se dijagnosticira problem sa štitnjačom, već se na to upućuje kod sljedećih indikacija:
- Ultrazvučnim pregledom je utvrđeno povećanje štitnjače.
- Utvrđen je hormonalni disbalans u radu štitnjače.
- Prisutnost nekih drugih autoimunih stanja ili simptoma.
Što znači nalaz?
Ako je testiranje na antitijela negativno znači kako u trenutku testiranja nisu prisutna antitijela te da trenutno ne postoji autoimuna bolest štitnjače. Dijelu pacijenata s utvrđenom strukturalnom ili funkcionalnom disfunkcijom štitnjače liječnik će vjerojatno tijekom liječenja ipak preporučiti provjeru antitijela usmjerenih protiv štitnjače.
Ako je testiranje na antitijela pozitivno, to je znak da postoji autoimuni odgovor organizma usmjeren protiv štitnjače. Što je utvrđeno više antitijela, to je snažniji autoimuni odgovor. Autoimuna bolest nije nezanemarivo stanje. Pozitivna antitijela u nalazu upućuju na to da je problem sa štitnjačom posljedica autoimune bolesti, te da postoji upalni proces u organizmu. Najčešće autoimune bolesti štitnjače su Hashimotov tireoiditis i Gravesova bolest. Takvo stanje, ako se ne tretira može otežavati svakodnevno funkcioniranje.
Uzrok nastanka antitijela
Generalno, autoimune bolesti se javljaju kada se poremeti funkcija imunološkog sustava i kada se on okrene protiv vlastitog tkiva. Nije poznato što točno potiče autoimuni odgovor, ali to mogu biti različiti vanjski uzročnici, te dugotrajna izloženost stresu.
Pozitivna antitijela i ostala autoimuna simptomatologija mogu se tumačiti kao alarm organizma da pojedinac nešto ne radi kako bi trebao. Zbog ubrzanog tempa života, često se zanemare aktivnosti poput odmora, kvalitetne prehrane i kretanja, koje su neophodne u svakom danu. Organizam se od autoimune bolesti najbolje oporavlja cjelovitom promjenom životnog stila.
