Preventivni pregled štitnjače
I ovaj siječanj obilježavamo Mjesec posvećen podizanju svjesnosti o bolestima štitnjače! Prvi pregled štitnjače bilo bi dobro napraviti nakon tridesete godine života. Osnovne pretrage su vađenje hormona (TSH, fT3 i fT4) i ultrazvuk (UZV) štitnjače. Ako pojedinac ima povijest autoimunih problema, ne bi bilo loše izvaditi i antitijela na štitnjaču (Anti-TPO, Anti-Tg). Ukoliko se utvrde odstupanja, potrebno je redovito kontrolirati zdravlje štitnjače.
Već smo pisali o promjenama u hormonalnom sustavu koje se događaju starenjem organizma. Štitnjača nije iznimka. Neke procjene ukazuju da bi jedna od pet žena mogla imati problema sa štitnjačom u trećoj životnoj dobi. No uzmemo li u obzir tempo suvremenog života, moguće da će se vremenom sve ranije i sve više ljudi, ne samo žena, imati probleme sa štitnjačom.
Kada na pregled štitnjače?
Neki od simptoma koji mogu upućivati na probleme sa štitnjačom:
- Novonastali umor koji traje nekoliko tjedana i ne prolazi niti nakon odmora. Manjak hormona štitnjače u krvi (hipotireoza) vodi usporavanju metabolizma, i cijelo tijelo kao da funkcionira za zadnjim rezervama resursa. Važno je napomenuti da umor može biti posljedica i niza drugih zdravstvenih stanja. Za početak bi bilo dobro vratiti se osnovama- dovoljno kvalitetnog sna, vrijeme za odmor tijekom dana, raznovrsna i uravnotežena prehrana.
- Višak hormona u krvi (hipertireoza) nerijetko izazivaju simptome zbog kojih osoba često posjeti nekoliko različitih liječnika specijalista prije nego se otkriju problemi sa štitnjačom. Suvišak hormona odlazi na različita mjesta u tijelu i zbog toga izaziva zabrinjavajuće simptome. Lupanje srca, ubrzana probava, glavobolje, bolovi u zglobovima. Ovi zabrinjavajući simptomi su često simptom problema sa štitnjačom, ali mogu biti i signali koje tijelo šalje kada je na izmaku snaga.
- Depresivnost možemo opisati kao dugotrajno sniženo raspoloženje uz promjene obrasca spavanja i hranjenja te gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije veselile. Snažni upalni procesi i autoimuna stanja (upalni procesi niskog stupnja), u velikoj mjeri mogu iscrpiti organizam i manifestirati se ne samo tjelesnim, nego i mentalnim simptomima. Ciljni organ upalnog procesa može biti i štitnjača, u vidu tireoiditisa (upale štitnjače) ili autoimune bolesti štitnjače (Hashimoto ili Graves).
Što ako nije problem u štitnjači?
U slučaju ovih simptome, pregled štitnjače može biti vrlo koristan. No, ovi simptomi isto tako mogu biti psihosomatski simptomi i to će se pokazati urednim medicinskim pretragama. Burn out, anksioznost i depresija isto tako mogu uzrokovati nespecifične psihosomatske simptome. U tom slučaju, bilo bi dobro posjetiti psihologa kako bi se osvijestili koja su to područja života zbog kojih ste nezadovoljni i/ili naučile tehnike uspješnijeg nošenja sa stresom.
