Dolaskom rujna, velik broj ljudi se ponovno uključuje u aktivnosti i obaveze u punom intenzitetu. Nakon opuštenijih ljetnih mjeseci, kažemo da se vraćamo u rutinu, što nekima predstavlja olakšanje, a nekima stres.
Rutina
Rutina se uglavnom definira kao mehanička i ukorijenjena navika, ili kao uobičajeno postupanje za predvidljivu priliku. No, u svakodnevnom govoru, rutina se često poistovjećuje s jednoličnošću i dosadom. No, je li to sve što nam donosi rutina?
Kada smo iz dana u dan uključeni u iste aktivnosti, u istom rasporedu, nije neuobičajeno da se s vremenom razviju osjećaji dosade ili nezadovoljstva. To se često u negativnom kontekstu opisuje kao “upadanje u rutinu”. No, pokušajte samo jedan dan poremetiti neku od dnevnih rutina: uobičajeni obrazac spremanja za posao, ili rutu kojom svakodnevno putujete. Uočit ćete da nam je rutina itekako korisna. Uspostavljanje takvih uigranih sljedova ponašanja omogućuje nam da dijelove dana odrađujemo gotovo automatski. U suprotnom bismo bili prisiljeni na dnevnoj bazi donositi stotine malih odluka, i bacati životnu energiju u vjetar.
Kada govorimo o rutinama, razlikujemo automatske sljedove radnji i automatske sljedove misli. Također, postoji i niz rutina kojima smo pripisali dublje značenje, radi čega postaju rituali i bez kojih na svjesnoj razini ne možemo zamisliti dan. Oni mogu biti usko vezani uz određeno mjesto, doba dana ili osobe.
Dobra strana rutine
Važno je napomenuti da ne moraju sve rutine i svi rituali biti dobri i korisni za nas i našu okolinu, ali svejedno ih prakticiramo jer uglavnom djeluju umirujuće i utješno na nas. Ponavljajuće radnje pružaju osjećaj sigurnosti, strukture i stabilnosti u nepredvidljivoj okolini. To je najočitije kod male djece, ali i kasnije u životu, pogotovo u periodima kada pojedinac svoju okolinu doživljava stranom ili neprijateljskom.
Možemo zaključiti kako se dan sastoji od niza sljedova ponavljajućih aktivnosti koje služe kao prečaci i pomagači za uspješno funkcioniranje. Većinu rutina u danu svatko od nas samostalno oblikuje, što često smetnemo s uma.
Kako mijenjati rutine?
Kada se javi osjećaj dosade ili tjeskobe u svakodnevici, preporučuje se:
- Obratiti pažnju na svoje rutine i aktivnosti, te ih odrađivati svjesno i bez autopilota. Možda ih i malo izmijeniti.
- S vremena na vrijeme, a ne samo početkom nove kalendarske godine, dobro je promisliti o životnim navikama i rutinama.
- Moguće je promijeniti one koje nam izazivaju dosadu, prestati s onima koje nam ne donose dobro, uvesti nove koje će nas usrećivati.
Dobro je podsjetiti se da smo sami formirali autopilot pomoću kojeg funkcioniramo, i da ga sami možemo isključiti ili izmijeniti. Puno stvari u danu ne možemo mijenjati, ali zašto ne biste promijenili ono što možete? Na bolje, naravno.
