Kada se govori o nutrijentima u prehrani, razlikujemo mikronutrijente i makronutrijente.
Mikronutrijenti su manje zastupljeni u dnevnom unosu, ali itekako doprinose zdravlju, primjerice magnezij. Makronutrijente unosimo u puno većim količinama u odnosu na mikronutrijente i bez njih ne bismo mogli funkcionirati. Razlikujemo tri skupine makronutrijenta: bjelančevine (proteine), masti i ugljikohidrate.
Ugljikohidrati (šećeri) su najzastupljenije biomolekule na Zemlji, i nalaze se u svim namirnicama biljnog podrijetla. Iako se posljednjih godina ugljikohidrati ističu kao glavni krivac za niz zdravstvenih stanja, to nije u potpunosti točno. U svakodnevnoj prehrani, ugljikohidrati su neizostavni. Njihova primarna uloga je osiguravanje energije, a važno je naglasiti da sudjeljuju u velikom broju metaboličkih procesa.
Složeni ugljikohidrati
Razlikujemo jednostavne i složene ugljikohidrate. Osim po broju monosaharida, razlikuje ih i brzina kojom ih organizam metabolizira. Jednostavni ugljikohidrati se brže metaboliziraju i stoga lako podižu razinu šećera u krvi, dok se složeni sporije metaboliziraju, a glukoza se u krv otpušta postepeno. S obzirom na to, definira se glikemijski indeks (GI) pojedine namirnice, odnosno pokazatelj promjene razine glukoze u krvi nakon obroka. Dakle, preporučuje se unos hrane bogate složenim ugljikohidratima, škrobom i prehrambenim vlaknima, koji mogu biti čak i zaštitni zdravstveni faktor.
Složeni ugljikohidrati trebali bi činiti od 45 do 65 posto dnevnog unosa energije, ovisno o zdravstvenom stanju pojedinca i liječničkim/nutricionističkim preporukama. To bi recimo bile cjelovite žitarice, povrće, mahunarke i voće.
Namirnice nižeg glikemijskog indeksa (GI)
Nagli porast glukoze u krvi, kao i trajno povišena koncentracija šećera u krvi povećava rizik razvoja metaboličkog sindroma te niza kroničnih nezaraznih bolesti. Stoga se preporučuje unositi namirnice nižeg glikemijskog indeksa (složene ugljikohidrate), pogotovo kod osoba s kroničnim zdravstvenim stanjem, što su uostalom i bolesti štitnjače.
Nekoliko primjera namirnica nižeg glikemijskog indeksa (GI)-
- Cjelovite žitarice: pir, heljda, zob, smeđa riža
- Povrće: mrkva, batat, celer, špinat, poriluk
- Mahunarke: grah, leća, slanutak, grašak
- Voće: jabuka, lubenica, marelica, trešnje
- Mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt, zobeno/sojino mlijeko
Za više informacija o optimalnim prehrambenim preporukama za Vas osobno, možete se javiti našoj nutricionistkinji.
