Subjektivan osjećaj umora koji traje duže vrijeme predstavlja značajan problem u svakodnevici. Nemogućnost efektivnog funkcioniranja u privatnoj i poslovnoj domeni može biti veliki uzrok frustracija, te faktor koji narušava kvalitetu života pojedinca. Stalno prisutan osjećaj umora nije uobičajeno ljudsko stanje i uglavnom je znak koji nam šalje tijelo kao neki oblik alarma za uzbunu.
Umor kao signal
Osjećaj umora može signalizirati da nešto nije u redu unutar nas samih. On može biti simptom nekog medicinskog stanja i velika je vjerojatnost da će se smanjiti ili nestati početkom liječenja specifičnog zdravstvenog problema. No, moguće je da uzrok nije organski već psihološki uvjetovan nezadovoljstvom okolinom u kojom se nalazimo. U tom se slučaju preporučuje uključivanje u neki oblik rada na sebi, s ciljem poboljšavanja mentalnog i fizičkog zdravlja.
U većini slučajeva, dugotrajan i neprolazan osjećaj umora je splet tjelesnih i psiholoških komponenata. Ako je početni uzrok organski, taj osjećaj umora s vremenom počinje i psihološki utjecati na nas. I obrnuto, ako je osjećaj neprolaznog umora posljedica psihološkog nezadovoljstva, s vremenom može narušiti i tjelesno zdravlje.
Mogući razlozi stalno prisutnog osjećaja umora
- Nedovoljno (kvalitetnog) sna. Najočitiji uzročnik umora, i jedan koji je relativno jednostavno riješiti. Problemi s uspavljivanjem ili noćnim buđenjem itekako otežavaju obavljanje uobičajenih dnevnih zadataka. Nastojite svaku noć dobiti (vama) optimalan broj sati sna, a prije sna izbjegavajte jake podražaje. Utišajte svjetlo, ugasite elektroničke uređaje, popijte čaj koji će vas dodatno umiriti i pripremiti za san.
- Stres. Cjelodnevna izloženost snažnim stresnim situacijama umara i psihički i fizički. S ubrzanim tempom života često su povezani i nekvalitetni obrasci hranjenja, nemogućnost opuštanja i teškoće uspavljivanja. I u slučaju vrlo užurbanog tempa, ne zaboravite na redovit unos tekućine i hrane, ali i nađite nekoliko momenata mira za neutralizaciju intenzivnih osjećaja. Bilo bi dobro uvesti i neki oblik tjelesne aktivnosti.
- Prehrana. Moderan stil života često uključuje preskakanje obroka ili unos kaloričnih namirnica bogatih jednostavnim ugljikohidratima. Preporučuje se u jutarnjim satima unositi složene ugljikohidrate koji daju energiju, a u međuobrocima konzumacija sezonskog voća i povrća. U drugom dijelu dana naglasak neka bude na unosu bjelančevina. Ne zaboravite na unos tekućine, najbolje vode i nezaslađenih voćnih čajeva.
- Štitnjača. Oslabljeni rad ove žlijezde, utječe na metabolizam cijelog tijela, i stalno prisutan osjećaj umora čest je simptom. Stanje štitnjače možete provjeriti krvnim pretragama i ultrazvučnim pregledom. Kako naš sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem fiziološki reagira na stresne podražaje, potrebno je napraviti i neke promjene u životnom stilu.
- Anemija. Smanjena mogućnost prijenosa kisika organizmom uočava se kroz snižene vrijednosti željeza u krvi, što se detektira mjerenjem samog željeza u krvi, ili pak mjerenjem feritina. Odgovarajućom suplementacijom i promjenama u prehrani i tjelesnoj aktivnosti, moguće je poboljšati zdravstveno stanje.
- Dijabetes. Osjećaj umora često je povezan s problemima regulacije šećera u krvi. Dijabetes se dijagnosticira provjerom koncentracije šećera u krvi. No, dijabetes je i autoimuna bolest, a autoimune bolesti u globalu djeluju nepovoljno na funkcioniranje organizma.
- Problemi sa srcem. U slučaju teškoća u radu kardiovaskularnog sustava, moguća je pojava subjektivnog osjećaja umora koji ne prolazi, već se i pojačava u momentima intenzivnijeg naprezanja. U ovom slučaju potrebno je napraviti kardiovaskularnu obradu, te uz preporučenu terapiju napraviti i promjene u prehrani te uvesti umjerenu tjelovježbu u dnevni raspored.
- Menopauza. Hormonalne promjene tijekom menopauze mogu direktno i indirektno izazvati neprolazan osjećaj umora. Moguće su usporedne promjene u radu drugih žlijezda (npr. štitnjače). Također, čest simptom menopauze su teškoće sa spavanjem, što posredno uzrokuje osjećaj umora tijekom dana.
- Mononukleoza. Snažni upalni procesi u organizmu izazivaju pojavu citokina i antitijela koji sudjeluju u odgovoru organizma na uzročnika bolesti. Kako se organizam usredotočuje na oporavak, sve ostale organske funkcije padaju u drugi plan, zbog čega se često javljaju osjećaj stalnog umora i bezvoljnosti. Jedno od takvih stanja je i mononukleoza, što se može provjeriti utvrđivanjem specifičnih antitijela i promjenama u krvnoj slici.
- Depresivnost. Promjene raspoloženja u kojima se očituje izraženost sniženih afekata i depresivnosti posljedica su kemijske neravnoteže u mozgu. Često se javljaju nakon nekih životnih nevolja, izgaranja na radnom mjestu ili kao popratna pojava uz neko teže zdravstveno stanje. Osim lošijeg raspoloženja, učestali su i problemi sa spavanjem i pojačana sklonost brizi, što sve doprinosi osjećaju umora. U ovom slučaju, potrebno je obratiti se psihologu ili psihijatru.
