Za većinu pacijenata koji imaju problem sa štitnjačom neizbježna je redovita terapija, u vidu lijekova koji ublažavaju stanja hipotireoze (nadomjesna terapija), odnosno hipertireoze (antitireoidna terapija). No, pacijentima se često daju i prehrambene smjernice kako bi unosili vitamine i minerale važne za zdravlje štitnjače. Prvenstveno se preporučuje unos hranom, no ako to nije moguće, uvodi se specifična suplementarna terapija u obliku dodataka prehrani.
Mineralne tvari za štitnjaču
Mineralne tvari su kemijski elementi nephodni za normalno funkcioniranje organizma. U organizmu ih nalazimo kao slobodne ione ili kao sastavni dio određenih organskih spojeva (hormona, enzima).
- Selen (Se). Selen se veže za proteine koji imaju ulogu u pretvorbi tiroksina (T4) u aktivni oblik hormona štitnjače – trijodtironin (T3) te regulira stanični ciklus. Nalazimo ga u gljivama, morskim rakovima, škampima, bakalaru, tuni, telećoj jetrici, brazilskim orašćićima i drugim orašastim plodovima, sjemenkama suncokreta, cjelovitim žitaricama i drugim izvorima.
- Jod (I). Jod sudjeluje u sintezi hormona štitnjače te je sastavni dio hormona štitnjače. Posebno se preporučuje u slučajevima guše i hipertireoze. No, u Hrvatskoj je sva sol jodirana te više ne postoje slučajevi guše. Osim u morskoj soli, nalazimo ga i u morskim plodovima i masnijoj ribi (škampi, losos, tuna), mlijeku i mliječnim proizvodima, puretini, češnjaku, špinatu, blitvi, kupusu, krumpiru, morskim algama, i drugim izvorima..
- Željezo (Fe). Nedostatak željeza je povezan sa smanjenom funkcijom štitnjače, ali može i stvoriti dojam da tijelo zahtjeva veće doze supstitucijske terapije. Prirodni izvori željeza su crveno meso, teleća jetrica, riba, jaja, orašasto voće, bučine sjemenke, chia sjemenke, špinat, blitva, kelj, kupus, i drugi izvori. Ako je deficit toliki da je potrebna suplementacija.
- Kalcij (Ca). Hormoni štitnjače povećavaju gubitak kalcija mokrenjem. Nakon nekoliko mjeseci uzimanja supstitucijske hormonalne terapije za štitnjaču bilo bi dobro provjeriti koncentraciju kalcija u 24-satnom urinu. Kalcij nalazimo u mlijeku, jogurtu, siru, kelju, brokuli, kupusu, špinatu, repi, lososu, srdeli, školjkama, zobi, mahunarkama orašastim plodovima i drugim izvorima.
- Cink (Zn). Cink ima ulogu u sintezi tireotropnog hormona (TSH) te u pretvorbi tiroksina (T4) u trijodtironin (T3). Preporučuje se kod autoimune bolesti štitnjače, jer normalizira omjer koncentracija hormona štitnjače te snižava vrijednosti antitijela na štitnjaču. Prirodni izvori cinka su teleća jetrica, crveno meso, šampinjoni, špinat, tikvice, šparoge i drugi izvori.
Vitamini za štitnjaču
Vitamini su tvari koje se ne mogu sintetizirati u dovoljnim količinama u našem organizmu, nego ih se treba unositi hranom, a esencijalne su za normalno funkcioniranje organizma.
- Vitamin D. Ima važnu antiproliferacijsku, diferencijacijsku i imunosupresivnu ulogu. Upravo zbog važne uloge u imunološkom sustavu, važan je suplement za autoimunu bolest štitnjače. Tijekom sunčanih mjeseci, koža ga sintetizira tijekom 15-ak minuta izlaganja, ali u zimskim mjesecima se preporučuje suplementacija u obliku D3.
- Vitamin E. Ovaj vitamin ima antioksidativno svojstvo i povoljno djeluje na zdravlje organizma. Nalazimo ga u pšeničnim klicama, palminom i ricinusovom ulju, orasima, bademima, lješnjacima, sjemenkama suncokreta, šparogama, rajčicama, avokadu, zelenom lisnatom povrću i drugim izvorima.
S obzirom da je velik broj vitamina topiv u mastima, preporučuje se i dnevni unos omega-3 masnih kiselina, a izvrsni izvori su plava riba (srdela, inćuni, losos, tuna), alge, laneno i maslinovo ulje, te orasi.
Probiotici
Probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Preporučuju se pacijentima s autoimunom bolesti štitnjače, kako bi se smanjio autoimuni odgovor organizma. Probiotičke kulture nalazimo u kefiru i drugim vrstama fermentiranih mliječnih proizvoda.
