Proteini (bjelančevine) su esencijalne hranjive tvari neophodne za normalno funkcioniranje organizma. Svi proteini u ljudskom tijelu sastavljeni su od 20 aminokiselina, od čega ih je 11 neesencijalnih, a devet esencijalnih. Razlikujemo namirnice bogate proteinima životnijskog i biljnog porijekla.
Izvori proteina
Primjeri namirnica bogatih proteinima životinjskih izvora su meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi. Namirnice bogate proteinima biljnog porijekla su mahunarke poput soje, graha, leće, slanutka, graška i boba. Biljni izvori proteina pružaju sve važne aminokiseline jednako kao i životinjski izvori proteina, a dodatno mogu djelovati i kao zaštitni faktor za zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava.
Obroci s visokim udjelom proteina izazivaju veći osjećaj sitosti. Također, nakon proteinskog obroka potrošnja energije je veća u odnosu na obroke s niskim udjelom proteina. Upravo zbog toga, često se zagovaraju dijete bogate proteinima, no valja naglasiti kako proteini samostalno ne doprinose gubitku tjelesne težine.
Oprez pri unosu
Skupine koje moraju obratiti posebnu pozornost na unos proteina su sljedeće:
- Dok kod trudnica u prvom tromjesečju trudnoće ne postoji povećana potreba za unosom proteina, u drugom i trećem tromjesečju potrebno je unositi više proteina, s obzirom da se u tom razdoblju plod intenzivno razvija.
- U dojenačkoj, dječjoj i adolescentskoj dobi proteini imaju važnu ulogu u rastu i razvoju organizma te osiguravaju energiju organizmu, dok kod odrasle populacije služe prvenstveno za obnovu tkiva.
- Posebno je važna konzumacija proteina u starijoj životnoj dobi, kako bi se održala tjelesna masa, snaga organizma i zdravlje kostiju te povećala kvaliteta života zdravih osoba treće dobi.
- Osobe koje se bave sportovima snage i izdržljivosti imaju povećanu potrebu za unosom proteina jer se tijekom spomenutih aktivnosti ubrzava metabolizam proteina. Preporuke unosa nisu jedinstvene, već ovise o dobi, spolu, prehrambenim navikama i vrsti tjelesne aktivnosti.
- Svim podvrstama vegetarijanaca preporučuje se optimalan unos žitarica u kombinaciji s mahunarkama ili mliječnim proizvodima (ako ih osoba konzumira) kako bi tijelu osigurali sve potrebne aminokiseline.
- Osobe sklone alergijama trebaju biti na oprezu jer imunološki sustav može imati netoleranciju na neke proteine. Gotovo 90% nutritivnih alergijskih reakcija nastaju zbog kravljeg mlijeka, jaja, riba, školjka, soje, glutena pšenice, raži i ječma te orašastih plodova.
Za informacije o prehrani prilagođenoj Vašim potrebama i zdravstvenom stanju, javite se stručnoj osobi.
