Kako su poremećaji štitnjače u najvećoj mjeri posljedica burnog stila života, važno je uvesti neke promjene u svojoj svakodnevici.
Dnevni ritam
Naše tijelo prati ritam prirode. U danu nastojte sve teže psihičke i fizičke aktivnosti raditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom popodnevnih sati, ako ste u mogućnosti, smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na aktivnosti i ljude koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.
Prehrana
U prehranu probajte uvesti više voćnih i povrtnih obroka (mrkva, špinat, marelice, šparoge, avokado, banane). Za metaboličke procese, važno je unositi i dovoljnu količinu vode (8-12 čaša dnevno). Također, konzumirajte ribu, svježi sir, cjelovite žitarice, perad, mahunarke i grahorice, te dobre masnoće (maslinovo, laneno ulje). Idealno bi bilo slušati svoj organizam, i njegove želje za određenim skupinama namirnica. Potrebe organizma se razlikuju od pojedinca do pojedinca, a mogu se s vremenom i mijenjati.
Stres
Svakodnevno smo pod utjecajem prirodnog stresa, koji pokreće naš organizam iznutra. Naše tijelo se budi u ranim jutarnjim satima, dok smo još u snu. Povećava se lučenje hormona nadbubrežne žlijezde kortizola (hormona stresa). Njegov zadatak je dizanje arterijskog tlaka i pojačana opskrba stanica glukozom (iz jetre i masnog tkiva) te kisikom. Usporedno, u krvi se povećava i koncentracija hormona štitnjače, koji ubrzavaju metabolizam, odnosno sagorijevanje glukoze uz pomoć kisika što rezultira energijom za buđenje i funkcioniranje tog dana.
No, u današnje vrijeme je stil života u tolikoj mjeri ubrzan, da je tijekom cijelog dana pritisak na štitnoj i nadbubrežnoj žlijezdi, kako bi stvorile dovoljno energije za sve zadatke pred nama. Dugotrajna izloženost ovakvom tempu može dovesti do tzv. stresnog izgaranja. Ono ne samo da ima posljedice na rad štitnjače, nego i na druge organske sustave u tijelu, pogotovo na one koji nam predstavljaju slabe točke, bilo zbog ranijih oboljenja, bilo zbog genetskih predispozicija.
Važno je pronaći konstruktivne načine suočavanja sa stresnom situacijom, kao i razviti socijalnu mrežu podrške u procesu promjene.
Tjelesna aktivnost
Bilo bi dobro uvesti neku tjelesnu aktivnost u svoj tjedni raspored, u skladu sa svojim afinitetima i, naravno, novčanim mogućnostima. Hoće li to biti vježbanje u teretani ili u dnevnom boravku, grupne aerobne ili anaerobne tjelovježbe, rekreativno bavljenje sportom, ili svakodnevna šetnja nije važno. Tjelovježbom stvaramo energiju za metaboličke procese u organizmu, te tako rasterećujemo štitnjaču.
Pomoć u promjeni životnog stila i navika možete potražiti u našem Savjetovalištu! Više informacija potražite ovdje.
