Lipidi
Skupina lipida je sastavljena od niza organskih molekula koje hrani daju okus, miris i konzistenciju, a organizmu koji ju konzumira energiju. Razlikujemo četiri vrste lipida: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene lipide, te trans-masne kiseline. U namirnicama se lipidi uglavnom nalaze u obliku mješavine zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, premda uglavnom prevladava jedna vrsta masnih kiselina. Lipidi su neophodan nutrijent u ljudskoj prehrani, a razlikujemo one biljnog i one životinjskog podrijetla. Jedna od najvažnijih podskupina lipida za ljudsko zdravlje su omega masne kiseline.
Omega masne kiseline
Omega-3 i omega-6 masne kiseline nazivamo i esencijalnima, što znači da su neophodne za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. No, ljudsko tijelo ih ne može sintetizirati samo i stoga ih moramo unositi iz vanjskih izvora.
- Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline, koje imaju blagotvorni učinak u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i niza autoimunih stanja. Razlikujemo tri vrste omega-3 masnih kiselina. U nekim biljnim uljima (sojino, laneno, repičino), orasima i zelenom lisnatom povrću nalazimo alfa-linolensku masnu kiselinu (ALA), a u masnijim ribama, ribljim uljima i nekim algama nalazimo eikozapentaensku (EPA) i dokozaheksensku kiselinu (DHA).
- Omega-6 masne kiseline također klasificiramo kao esencijalne. Jednako kao i omega-3 masne kiseline važne su za normalan rast i razvoj organizma, zdravlje kože, kose i kostiju, te regulaciju metabolizma i sustava za reprodukciju. Razlikujemo dvije vrste omega-6 masnih kiselina. Nalazimo ih u biljnim uljima (linolenska kiselina, LA) te u crvenom mesu, peradi i jajima (arahidonska kiselina, AA). Linolenska kiselina se u tijelu pretvara u gama-linolensku (GLA) i koja ima povoljan učinak na smirivanje upalnih procesa.
- Omega-9 masne kiseline su nezasićene i ljudski organizam djelomično može sintetizirati, no ipak se većinom trebaju unositi iz biljnih izvora. Nalazimo ih u ulju uljane repice, suncokretovom, maslinovom i orahovom ulju, avokadu i maslinama, te orašastim plodovima. Imaju povoljan učinak na prevenciju razvoja metaboličkog faktora, te povećavaju razinu dobrog kolesterola, a smanjuju količinu lošeg kolesterola.
Današnja zapadnjačka prehrana vrlo je bogata omega-6 masnim kiselinama i siromašna omega-3 masnim kiselinama. Takav oblik prehrane može imati ulogu u patogenezi niza kroničnih nezaraznih i autoimunih bolesti. Idealan omjer unosa ovih dviju masnih kiselina bio bi jedan prema jedan (1:1).
Omega masnim kiselinama posebno obiluje mediteranska prehrana. S obzirom da se mediteranska prehrana pokazala djelotvornom u prevenciji niza modernih kroničnih bolesti, svakako se preporučuje prakticirati ju svakodnevno.
