Suvremeni tempo života često onemogućuje uredan raspored obroka i namirnica u danu. Prehrana zaposlene osobe često se bazira na krutoj hrani, koja se jede u brzini. Ipak, moguće je uvesti sitne promjene u svakodnevicu, i na taj način poboljšati kvalitetu prehrane.
Važnost tekuće hrane
Kruta hrana je dio svakodnevne uravnotežene prehrane i odrasla osoba većinu namirnica unosi upravo u takvom obliku. No, ne smije se zaboraviti na tekuća jela, pogotovo ako osoba osjeća usporenost probave, ili generalnu oslabljenost organizma. Za glavni obrok odaberite hranjivu juhu ili povrtno varivo, a za međuobrok birajte voćne kompote ili fermentirane mliječne proizvode. Također, tijekom dana ne zaboravite piti dovoljne količine tekućine, pri čemu je najbolje konzumirati vodu, ili čajeve. Ne zaboravite da tekućinu gubimo u svim tjelesnim procesima, čak i disanjem!
Voće
Voće se prvenstveno preporučuje jesti u jutarnjim satima zbog toga što sadrži jednostavne ugljikohidrate koji su organizmu potrebni kao izvor energije jer se brzo probavljaju i dopremaju krvotokom u stanice. Osim toga, voće je odličan izvor vode, vitamina, minerala i fitonutrijenata, što ga čini idealnim izborom nakon sna, kada je potrebna rehidracija. Konzumacijom umjerene količine voća u neko drugo doba dana neće se narušiti metabolička ravnoteža, ali u slučaju redovite konzumacije veće količine voća u večernjim satima uz druge izvore ugljikohidrata, dugoročno se može poremetiti ritam lučenja inzulina. Ako se konzumira voće nakon glavnih obroka i u drugom dijelu dana onda su najbolji izbor manje „slatke“ voćke poput bobičastog voća i citrusa. Zahvaljujući specifičnom nutritivnom sastavu, svakodnevna konzumacija voća pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i moždanog udara.
Raspored namirnica u danu
U prvom dijelu dana bilo bi poželjno konzumirati kruh, tjesteninu i rižu. Kruh i peciva ukomponirajte za doručak, a tjestenine i rižu „al dente“ za ručak. Manji obroci (užine) neka budu pripremljeni u kućnoj radinosti , bez industrijskih dodataka, jer se u kupovnim frapeima ili voćnim jogurtima kriju suvišne kalorije. Najbolji izbor su acidofil, kefir, kiselo mlijeko uz dodatak svježeg bobičastog voća ili upravo kokosova voda, koju zbog visokog mineralnog sadržaja smatramo prirodnim izotoničnim napitkom, važnim izvorom vode i vrijednih minerala poput natrija, kalija, magnezija i drugih.
U poslijepodnevnim i večernjim satima preporučuje se staviti naglasak na unos bjelančevina. Pritom se preporučuje krto meso od peradi, teletine i svinjetine, ili riba, najbolje plava (srdela, tuna, skuša), ili masnija (tuna, losos). Večernji obrok tako može biti šalica toplog mlijeka sa žličicom kakaa, cimeta ili vanilije, a za osobe kojima laktoza „teže sjeda“ bolji izbor su jogurti s probioticima, što blagotvorno djeluje na probavu.
Zaključno
Uravnotežena prehrana u svakodnevici traži od nas da „jedemo u boji“, biramo hranu koja sadrži cijelu paletu biljnih pigmenata, time i bogatstvo mikronutrijenata. Dodatno, neovisno o dobu dana bitno je da se prehrana sastoji od jednostavnih, cjelovitih namirnica umjesto procesuirane (industrijske) hrane koja je preradom i rafinacijom izgubila svoje visokovrijedne sastojke.
Uvijek se možete zapitati nad obrokom – „Bi li naše prabake ovo prepoznala kao hranu?“ Ako je odgovor „da“ vjerujem da biste pravilno odabrali!
