Štitnjača
Štitna žlijezda je endokrini organ leptiraste forme smješten u prednjem donjem dijelu vrata, a pod nadzorom je hipofize. S ostalim žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem, regulira funkcioniranje našeg tijela i raspodjelu energije. Štitnjača je glavna „energetska žlijezda“ odnosno regulator rada svih tjelesnih stanica jer hormoni koje proizvodi direktno utječu na stanični metabolizam.
Naime, štitnjača luči dva hormona: trijodtironin (T3) i tiroksin (T4) koji su važni za uravnoteženu funkciju cijelog organizma – krvožilni i dišni sustav, mozak, zatim djeluju na kretanje, spavanje i probavu, te rad ostalih žlijezda (npr. nadbubrežne i spolnih žlijezda).
Oba hormona sudjeluju u održavanju bazalnog, osnovnog metabolizma stanica, gdje njihov manjak može usporiti metabolizam do 40%, a višak ubrzati čak 60 do 100%. Ove promjene u metabolizmu često su vidljive u promjeni tjelesne težine. Kod usporenog metabolizma uzrokovanog slabijom produkcijom hormona štitnjače osoba dobiva, a kod ubrzanog metabolizma osoba gubi na tjelesnoj težini jer je produkcija hormona viša i rad stanice “ubrzaniji“. U okviru jednog dnevnog ciklusa (izmjene sunca i mjeseca) štitnjača, ovisno o fazi dana i intenzitetu stresa, povećava prokrvljenost, odnosno povećava svoj rad za 40% čime ubrzava stanični metabolizam. Naime, štitnjača na staničnoj razini utječe na sagorijevanje glukoze u prisustvu kisika što povećava količinu oslobođene energije.
Štitnjača i srce
Na isti način djeluje i na srčani mišić, tj prilikom usporenijeg ili ubrzanijeg rada štitnjače niže koncentracije hormona štitnjače u krvi usporavaju, odnosno više razine hormona u krvi ubrzavaju rad srčanog mišića što se može manifestirati tahikardijom (ubrzanim pulsom), povišenim arterijskim tlakom (što može uzrokovati glavobolje), preskakanjem srca i drugim oblicima aritmija. Produženi utjecaj visoke razine hormona štitnjače djelovanjem na srčani mišić može u okviru stanja hipertireoze u nekim slučajevima dovesti i do zatajenja srca. Upravo zato, pri uočavanju ikakvih nepravilnosti rada srca potrebno je napraviti laboratorijsku obradu hormona štitnjače i na temelju njih zatražiti stručno mišljenje specijaliste.
Kod specifičnih stanja štitnjače koji imaju utjecaja na zdravlje srca i čitavi krvožilni sustav valja razlikovati stres sindrom i stanja hiper i hipotireoze. U stres sindromu štitnjača je pod velikim opterećenjem (iako je klinički i ultrazvučno slika uredna), jer se pod ubrzanim stilom života stvara višak hormona štitnjače u stanju mirovanja organizma. To stanje se prepoznaje po anksioznim napadajima uz lupanje srca, najčešće u kasnovečernjim satima.
Hipertireoza
Kod dugogodišnjeg stres sindroma tkivo štitnjače se umnožava i stvara se velika štitnjača narodu poznata kao guša, koja bez obzira na fazu dana, sezonu i ciklus proizvodi veću količinu hormona što uzrokuje simptome ubrzanog rada srca i dovodi do preopterećenja srčanog mišića. Pravovremenim dijagnosticiranjem i terapijom tireostaticima umirujemo štitnjaču i time sprečavamo ozbiljnije zdravstvene posljedice na srce i čitavi kardiovaskularni sustav.
Hipotireoza
U kroničnom stanju organizam pokreće autoimuni odgovor protiv hiperaktivne štitnjače, destruira prejako žljezdano tkivo i zamjenjuje ga manje vrijednim ožiljnim tkivom koje ne proizvodi hormone, što posljedično smanjuje rezervu hormona i time izaziva tromost štitnjače što smanjuje energetsku razinu u organizmu i naravno, usporava i rad srca. Tipični simptomi u takvom stanju su osjećaj slabijih otkucaja i preskakanja srca, niži tlak i oticanje. Stanje hipotireoze potrebno je liječiti nadomjesnom hormonskom terapijom (najčešće Euthyrox).
