Žene s endometriozom imaju povećani rizik od bolesti ili disfunkcije štitnjače, a one s endometriozom koje pate od disfunkcije štitnjače, mogu imati povećani rizik od intenzivnije kronične boli i povećanja ozbiljnosti simptoma endometrioze.

Endometrioza se najčešće definira kao kronično upalno ginekološko stanje ovisno o hormonima. Opisuje se kao migracija tkiva endometrija izvan maternice, unutar organa zdjelice i trbušne šupljine, rijetko u plućima. Pod utjecajem je hormona, kao i maternica. Uzrok bolesti je nepoznat. Pojavljuje se najčešće oko dvadesete godine, a prestaje oko menopauze. Simptomi uključuju kroničnu zdjeličnu bol, bolne, duge i obilne mjesečnice, bol prilikom mokrenja, bol prilikom odnosa, nadutost, učestale zatvore ili proljeve.toga, Endometrioza može i negativno utjecati na sliku pacijentice o sebi te pridonijeti lošijoj kvaliteti života.

Hormoni štitnjače ne uzrokuju endometriozu niti endometrioza uzrokuje bolest štitnjače, ali utječu jedna na drugu. Na stijenci maternice (endometriju) postoje TSH receptori i receptori za hormone štitnjače. Uočen je pozitivan, linearan odnos između koncentracije T3 i T4, hormona štitnjače i veličine endometrijskog tkiva. To znači da povećanje razine hormona štitnjače može povećati rast endometrijskog tkiva, a time pojačati i simptome endometrioze.

Postoji korelacija između autoimunog tireoiditisa (Hashimoto), Gravesove bolesti i endometrioze, stoga bi osobe s endometriozom trebale povremeno kontrolirati štitnjaču (hormone i ultrazvuk) i konzultirati ginekologa.

Prehrana kao potencijalni čimbenik koji utječe na pojavu endometrioze, kao i na samu progresiju stanja, postala je područje od velikog interesa. Zapadnjačka prehrana, odnosno povećana konzumacija palmitinske masne kiseline, crvenog mesa odnosno visokoprocesiranih industrijskih proizvoda povezana je s povećanim rizikom od endometrioze, dok hranjive tvari u, tzv. plant based prehrani poput dijetalnih vlakana mogu imati korisne učinke.

Nekoliko prehrambenih modela pokazalo se učinkovitim u ublažavanju simptoma endometrioze: mediteranska prehrana kao zlatni standard, zatim prehrana s niskim udjelom FODMAP-a (fermentirajućih oligosaharida, disaharida, monosaharida i poliola) te prehrana s niskim udjelom glutena, u žena s preklapajućim simptomima sindroma iritabilnog crijeva i intolerancije na gluten. Pretpostavlja se i da specifični mikronutrijenti poput vitamina D3, omega -3 masnih kiselina, polifenola, selena, cinka i dr. svojim protuupalnim, antioksidativnim, antiproliferativnim i imunomodulatornim učinkom mogu rezultirati supresijom endometrioze i s njom povezanih simptoma, stoga su nužna daljnja istraživanja odnosa prehrane i endometrioze.