Goitrogeni
Brojne komponente hrane i dodataka prehrani mogu dovesti do povećanja volumena štitnjače uslijed usporavanja njenog rada. Takve tvari nazivamo goitrogenim tvarima ili goitrogenima, a radi se o biološki aktivnim spojevima iz hrane koji ometaju metabolizam joda te su na njih posebno osjetljive osobe koje imaju deficit joda.
Goitrogeni smanjuju iskorištavanje i pohranu joda iz hrane jer inhibiraju njegov transport i ugradnju u tireoglobulin, a time inhibiraju sintezu T4 čime se povećava lučenje TSH-a i posljedično štitnjača hipertrofira sve do formiranja guše. „Anti-jodna“ aktivnost posljedica je razgradnje goitrogena i djelovanja produkata hidrolize – glukozinolata (tiocijanata, izotiocijanata i goitrina), izoflavona (genisteina i daidzeina), oksazolidina i dr.
Najpoznatiji goitrogeni su spojevi iz roda krstašica u koje spadaju brokula, cvjetača, prokulice, kelj, kineski kupus, raštika, crveni i zeleni kupus, repa, rotkvica, koraba, hren, radič i dr. Nakon enzimskog raspada, određeni glukozinolati u krstašicama stvaraju sulforafan, fenetil i indolilne izotiocijanate koji posjeduju povoljno, antikarcinogeno djelovanje. Suprotno tome, progoitrin i indolilni glukozinolati razgrađuju se na goitrin i tiocijanat koji mogu smanjiti proizvodnju hormona štitnjače.
Vrlo je važno napomenuti da svi spomenuti antinutrijenti ispoljavaju svoj goitrogeni učinak samo prilikom redovite konzumacije velikih količina hrane u kojoj se prirodno nalaze i to prvenstveno u sirovom obliku. Ako razmišljamo u kontekstu uravnoteženosti, umjerenosti i raznolikosti kao osnovnim postulatima pravilne prehrane onda je scenarij njihovog nepovoljnog utjecaja na rad štitnjače malo vjerojatan.
Želite li se naručiti na pregled ili kontrolu nutricionista, javite se u Polikliniku Leptir na +385 1 3014 923 ili putem maila – info@poliklinika-leptir.hr.
