Dojenčad
Potrebe za vitaminom D ne mogu se u potpunosti zadovoljiti konzumacijom ljudskog mlijeka. Količina vitamina D u ljudskom mlijeku je povezana s količinom vitamina D u majčinom organizmu. Majke koje uzimaju visoke doze vitamina D u obliku dodataka prehrani mogu stoga imati i visoke količine vitamina D u svom mlijeku. Preporučuje se uzimanje dodatnog vitamina D tijekom dojenja sa 400 IU vitamina D na dan.
Osobe koje se ograničeno izlažu suncu
Pojedinci koji su često unutar svog doma, žene koje nose duge haljine i pokrivala za glavu zbog vjerskih razloga i pojedinci sa zanimanjima koja su vezana za unutarnji prostor češće će imati nedostatak vitamina D. Sintetiziranje dovoljnih količina vitamina D iz sunčeve svjetlosti nije lak zadatak. Intenzitet UVB svjetlosti drastično varira s obzirom na geografski položaj (latitudu), godišnje doba, količinu oblaka i ovisi o dobu dana. Istraživanja su pokazala da je pojavnost mnogih bolesti (multipla skleroza, Crohnova bolest, dijabetes tipa 1) češća u sjevernijim krajevima, odnosno područjima s manje dnevne sunčeve svjetlosti.
Osobe s malapsorpcijom masti
Kao vitamin topljiv u mastima, vitamin D treba masti za apsorpciju u organizam. Pojedinci koji imaju smanjenu sposobnost apsorbiranja masti, vjerojatnije će imati nedostatak vitamina D te bi ga trebali dodatno uzimati. Malapsorpcija masti može biti uzrokovana raznim bolestima, poput bolesti jetre, cistične fibroze, celijakije, nedostatka enzima gušterače i Crohnove bolesti. Simptomi malapsorpcije masti su dijareja i masna stolica (steatoreja).
Ljudi s tamnijom bojom kože
Pigmentacija kože također utječe na sintezu vitamina D. Veće količine melanina u koži smanjuju sposobnost kože da sintetizira vitamin D iz sunčeve svjetlosti. Ono što je zanimljivo jest to da niže razine vitamina D u ljudi s jačom pigmentacijom kože ne uzrokuju toliko često simptome njegovog nedostataka. Drugim riječima, pojavnost lomljivih kostiju i osteoporoze je manja kod ljudi s tamnijom bojom kože nego u onih sa svijetlijom bojom kože. Novija istraživanja ne povezuju pigmentciju kože i nedostatak vitamina D.
Pretili ili osobe sa želučanom premosnicom
Pretilost sama ne utječe na sposobnost tijela da sintetizira vitamin D, ali velika količina potkožnog tkiva zadržava više vitamina D, mijenjajući njegovo otpuštanje u krvotok. Stoga, osobe s indeksom tjelesne mase jednakim ili većim od 30 imaju manje količine vitamina D u tijelu, te ga trebaju dodatno unositi u organizam. Pretile osobe koje su bili na operaciji i imaju želučanu premosnicu mogu razviti s vremenom nedostatak vitamina D, budući da se dio gornjeg tankog crijeva (gdje se vitamin D apsorbira) premošćuje. Terapeutske doze vitamina D se daju i pacijentima kojima je odstranjena paratiroidna žlijezda (zbog hiperparatiroidizma) ili oboljelima od hipoparatiroidizma.
Starija populacija
Proizvodnja vitamina D u koži se smanjuje s vremenom. Također, starenjem se smanjuje učinkovitost pretvorbe vitamina D u aktivan oblik, u organima kao što su jetra i bubrezi. Mnogi ljudi u starosti provode manje vremena na suncu, osobito tijekom zimskih mjeseci, te im se prehrana sastoji od manjeg unosa namirnica koje su bogate vitaminom D kao što je mlijeko, koje je često industrijski obogaćeno vitaminom D.
