Trudnoća
Trudnoća prosječno traje 266 dana (38 tjedana) od ovulacije ili 280 dana (40 tjedana) od prvog dana posljednje menstruacije. Tijekom trudnoće, prolazi se kroz razne adaptivne promjene vezane za kardiovaskularni i respiratorni sustav, metabolizm hranjivih tvari i volumen tekućine. Sve promjene se događaju pod utjecajem endokrinog sustava te su vezane uz razvoj i potrebe fetusa.
Prehrana trudnica
Prehrana trudnica je specifična, jer se potreba za energijom povećava radi povećanih metaboličkih potreba. Ukupno povećanje metaboličkih potreba iznosi oko 15%, a uvećavaju se linearno s rastom i razvojem fetusa. U drugom trimestru energetske potrebe se povećavaju za 340 do 360 kcal/dan, a u zadnjem trimestru oko 450 do 470 kcal/dan.
Prema preporukama Institute of Medicine (IOM), žene s adekvatnom predporođajnom tjelesnom masom, odnosno indeksom tjelesne mase (ITM) između 18.5 i 24.9 kg/m2, očekivano podižu tjelesnu masu za oko 11.5 do 16.0 kg. Nadalje, očekivano povećanje tjelesne mase u trudnica s prekomjernom tjelesnom masom, odnosno ITM-om između 25.0 i 29.9 kg/m2, i u pretilih trudnica, ITM-om višim od 30.0 kg/m2, trebao bi biti u rasponu od 7.0 do11.5 kg, odnosno, 5.0 do 9.0 kg. Povećanje tjelesne mase oko 13.0 kg uključuje 1.7 kg za potrebe povećanja maternice, 3.3 kg mase fetusa, 1.3 kg za povećanje volumena krvi, 2.0 kg za povećanje grudi i 5.0 kg za povećanje adipoznog tkiva i intersticijske tekućine.
Ugljikohidrati
Minimalni dnevni preporučeni unos ugljikohidrata tijekom trudnoće iznosi od 135 do 175 g na dan. Ovaj unos trebao bi dati dovoljno energije iz ugljikohidrata da se spriječi ketoza i održi optimalna razina glukoze u krvi tijekom trudnoće. Unos ugljikohidrata treba se kretati od 45-65% ukupnog dnevnog energetskog unosa. Prema preporukama IOM smatra se da je adekvatan unos vlakna u količini od 28 g/dan, a njihovim unosom se sprječava i moguća konstipacija u trudnica.
Smatra se da trudnoća ima dijabetogeno djelovanje na metabolizam ugljikohidrata, koje karakterizira smanjenje odgovora na inzulin, hiperinzulinemija i hiperglikemija. Inzulinska rezistencija je najčešće potaknuta hormonom, humanim placentalnim lakogenom, koji potiče rezistenciju perifernih tkiva na inzulin. Povećava se sinteza glikogena u jetri i inhibicija glukoneogeneze. S druge strane fetoplacentalna jedinica neprestano iskorištava i smanjuje razinu glukoze u krvi majke, koja se prenosi pomoću jednostavne difuzije kroz placentu, što u konačnici može dovesti i do hipoglikemije.
Osim za održavanja zdravlja majke dostatan unos ugljikohidrata je bitan i tijekom kasnog fetalnog života, kada glukokortikoidi potiču brzo nakupljanje glikogena aktivacijom enzima glikogen sintaze. Nakupljeni glikogen koristi se tijekom prvih nekoliko sati nakon poroda, dok novorođenče ne počne sisati mlijeko, odnosno, ne dobije drugi izvor energije.
Proteini
Trudnoća je karakterizirana povećanim unosom i korištenjem proteina. Pred porod, 50% proteina, koje trudnica unese prehranom, iskorištava fetus i placenta, a ostatak se raspodijeli za potrebe rasta maternice i grudi, sintezu hemoglobina i plazmenih proteina.
Stoga postoji i razlika u unosu proteina kroz trimestre. U prvom trimestru preporuke su jednake kao i za žene koje nisu trudne te iznose 0.8 g/kg TM na dan. Pojačana sinteza proteina počinje za vrijeme drugog, a najviša je tijekom trećeg trimestra, kada se povećava 3-4 puta u mišićima i jetri i obuhvaća 15-20% cjelodnevne energetske potrošnje fetusa. Sukladno tome, u drugom i trećem trimestru preporuča se unos proteina od 1.1 g/kg TM na dan.
Masti
Tijekom trudnoće dolazi do povišenja svih lipidnih komponenti, lipoproteina i apolipoproteina u krvi. Na početku trudnoće dominira stvaranje zaliha masnog tkiva, dok kasnije dominira lipoliza posebno u slučaju hipoglikemije.
Unos masti ovisi o energetskoj potrebi za povećanjem tjelesne mase, a kreće se između 20-35% cjelodnevnog energetskog unosa. S obzirom na vrstu masti preporuča održavanje unosa zasićenih masnih kiselina ispod 10% cjelodnevnog energetskog unosa. Osim zasićenih masti masnih kiselina, hranom unosimo i nezasićene masne kiseline, a za održavanje zdravlja bitan je unos linolne (ω-6) i α-linolenske (ω-3) nezasićene masne kiseline. Preporuka za adekvatan unos ω-6 i ω-3 masnih kiselina je 13 g/dan, oko 5-10% cjelodnevnog energetskog unosa, odnosno 1.4 g/dan, oko 0.6-1.2% cjelodnevnog energetskog unosa.
